UPRAVNA ZGRADA – "PALEJ” U BELIŠĆU

Zdenka Frajtag

Unutrašnjost Upravne zgrade - "Palej", snimljena 1984. godine

Belišće je osnovao 1884. godine mađarski veleposjednik SALAMON HEINRIDH GUTMANN iz Nagy Kanizse.

Izgradnjom pilane, nekoliko stambenih zgrada i šumsko-industrijske željeznice, na neplodnoj poljani uz desnu obalu rijeke Drave, niklo je naselje Belišće.

Već druge godine po osnutku u Belišću se otvara školska učionica i poštanski ured. Gradi se električna mreža i vodovod s kanalizacijom.

Niču i nove tvornice:

1889. – puštena je u pogon tvornica tanina i bačava,

1900. – tvornica suhe destilacije drveta i

1902. – tvornica parketa.

Uporedo s tim izgrađena je i remontna radionica, pogon građevinarstva, ciglana i druga prateća postrojenja, a također se razgranala i željeznička mreža.

Izgrađeno je niz stambenih zgrada, poslovnih objekata, obrtničkih radnji, pa je i samo mjesto poprimilo oblik industrijskog naselja. Ali, tek iza 1945. godine počinje snažniji razvoj Belišća.

Remontna radionica prerasta u Tvornicu strojeva, mjesto stare gradi se nova pilana, te tvornica kartona i kartonske ambalaže sa suvremenom tehnologijom, koja se iz godine u godinu proširuje. Izgrađen je i novi energetski sistem, vodovodna mreža i kanalizacija, a mnogo se uložilo i u modernizaciju kemijskih pogona.

Izgradnjom modernih stambenih zgrada, ustanovama, športskim objektima Belišće je postalo pravi industrijski gradić sa oko 8,000 stanovnika.

Zgrada uprave "Kombinata Belišće", popularno upravna zgrada ili "PALEJ”, izgrađena je 1905. godine. Svojom monumentalnošću, a naročito obradom unutrašnjeg prostora, ova jednokatnica, okružena parkom, ulazi u krug najvećih arhitektonskih ostvarenja nastalih početkom ovog stoljeća u našoj regiji. Registrirana je kao spomenik kulture A-kategorije i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture pod brojem 754 Reg. zav. za zaštitu spomenika kulture Osijek.

Objekt je strogo simetrično koncipiran i prema vanjskom izgledu ima značajke historicizma, koje se posebno uočavaju na glavnom pročelju koje je u katu naglašeno s bočnim rizalitetima, a u središnjem dijelu monumentalnim ulazom i bogato obrađenim kamenim stepeništem. Plastika pročelja rađena je također u historističkom duhu, kao i profilirani vijenci, udvojeni plitki pilastri s kapitelima, dekoracija oko prozorskih otvora, balustri na terasi i oni u vidu atike kojima objekt završava.

Za razliku od vanjskog dijela, unutrašnjost objekta odiše vremenom i stilom u kojem je objekt nastao –
s e c e s i j o m.

Prostrani i bogato obrađeni hol, čija visina zauzima dvije etaže, optočen je u prizemlju drvetom. Hol pokriva zrcalni strop u čijem je centralnom dijelu zastakljena i islikana površina, preko koje taj prostor dobiva vanjsko osvjetljenje.

Građena je u stambene svrhe, ali toj namjeni nikada nije služila. U nju su smještene uredske prostorije.

Zgradu je dao sagraditi barun EDMUND GUTMANN. Naime, Edmundov sin Artur oženio se barunicom Štefanijom, koja se nerado zadržavala u Belišću.Voljela je radije živjeti u Budimpešti, odlaziti u Beč, Pariz ili druge svjetske gradove.Edmund time nije bio zadovoljan, pa je zahtijevao da mu sin i snaha budu u Belišću. Da bi na neki način privukao snahu u ovaj šumom obrastao kraj, sagradio je impozantnu palaču / otuda naziv "PALEJ" /. Međutim, barunicu Štefaniju ni palača nije zadržala u Belišću.

U vrijeme I. svjetskog rata, 1915. godine u zgradi je bila smještena vojna bolnica. Ratni almanah "OSIJEK I OKOLICA ZA SVJETSKOG RATA 1914. – 1915." o toj bolnici, odnosno prihvatilištu za ranjene i bolesne, kaže:

" Bolnica se nalazi u veličajnoj palači baruna Gutmanna. Najprije se ulazi u veliku dvoranu gdje se primaju i upisuju ranjenici. Iz ove sale vode u prizemlju i u prvom katu na galerijama vrata u razne bolničke prostorije. Tu se odmah nalazi oficirski salon, pušači i igrači salon, blagavaonica, te sobe, svaka s tri postelje.

Da je sve u tim impozantnim prostorijama ukusno i svim potrebnim konforom udešeno, ne treba dalje trošiti riječi. U bolnici je električna rasvjeta, te su prostorije, a osobito dvorana, uvečer čarobno rasvjetljene, što na ranjenike osobito ugodno djeluje. Dalje je i vodovod s izvrsnom vodom. a spremljene su i sve sile nadaleko poznate orahovačke vode.

U prvom su katu sobe za operacije, za povoje, koji su puni ormari, kupaonice, sobe za noćnu inspekciju, za sestre Milosrdnice, te bolničko osoblje itd. Svega 27 prostorija. Čitava ova institucija pravi je sanatorij.

U drugom su katu također krasne bolničke sobe, a u suterenu velika dvorana koja služi za blagavaonicu onima koji mogu hodati.Tu su i prostrane, vrlo čiste i uredne kuhinje. Posebno valja spomenuti tzv. "HEISSLUFTAPPARAT”, nabavljen za reumatičare. Imadu i dvije posebne sobe za ranjenike, koji se mogu izolirati". (1)

Postojanje te bolnice, odnosno vojnog prihvatilišta objavljeno je i u zagrebačkom "ILUSTROVANOM LISTU" br. 6. iz 1915. godine. Nakon toga, veći dio zgrade služi za uredske prostorije poduzeća.

Za vrijeme II. svjetskog rata pod jednim dijelom zgrade / jugo – istočna strana / bilo je izgrađeno sklonište.

Godine 1944. / 45. dio suterenskih prostorija služio je za uredske prostorije, a drugi dio za smještaj jednog dijela građanstva za slučaj zračnih napada. Pod kraj rata njemačka vojna komanda je u jednoj podrumskoj prostoriji imala smještenu prolaznu prihvatnu ambulantu za pružanje prve pomoći svojim ranjenicima.

Godine 1950. na ulaz u zgradu postavljena je Spomen ploča radničkom samoupravljanju u kolektivu, koja je 1991. godine uklonjena. Podrumski dio uređen je za smještaj kombinatske arhive, a stražnji dio za Galeriju.

Od samih početaka, pa do agresije na Hrvatsku, belišćanska upravna zgrada bila je odlično sačuvana i Kombinat je strogo vodio računa o njezinoj povijesnoj vrijednosti kao spomenika. Učestalim topničkim napadima na Belišće i s nekoliko direktnih pogodaka, zgrada je 3. siječnja 1992. godine uništena požarom. Od najljepše i najvrijednije zgrade Belišća ostali su samo vanjski zidovi, te podrum koji je u domovinskom ratu služio kao sklonište i radni prostor uposlenih, odnosno arhiva i Galerija.

Pored kompletne dokumentacije i namještaja poduzeća, u zgradi se nalazila i velika uljna slika panorame Belišća iz najranijeg perioda, koju je također uništio požar. (2)

Poslovodstvo "Belišća" d. d. donijelo je odluku o obnovi zgrade. Sačinjena je i projektna dokumentacija kojoj se i prišlo, ali samo u I fazi, jer nedostaju sredstva za kompletnu obnovu. (3)

Pošto je Građevinski institut u Zagrebu obavio statističke proračune, koji su pokazali de je osnovna konstrukcija u redu, prišlo se sanaciji građevinskog dijela objekta. Postavljeni su novi betonski podovi u prizemlju i svim etažama, zgrada je natkrita sa zastakljenim svodom. Također su postavljeni i poprečni zidovi, prema novoj namjeni objekta, a što ne remeti arhitekturu zgrade.

Atraktivni i najvrijedniji / također i najskuplji / dio hola također nije narušen u izvornosti.

U obnovljenoj zgradi planira se smjestiti uprava firme, a u jednom dijelu i muzej.

1. Ratni almanah, Osijek i okolica za svjetskog rata 1914. – 1915. str. 45 / 46, radi se o vojnom   prihvatilištu za ranjenike

2. Zanimljivo je spomenuti, da se radi o slici koja je i napravljena za zgradu, gdje je niz godina visjela u sali   za konferencije, ali je jedno vrijeme bila smještena i u Amaterskom kazalištu, pa je 1984. godine ponovno vraćena u zgradu, gdje doživljeva tragičnu sudbinu.

3. U arhivi Muzeja pronađeni su najstariji nacrti izvedbe zastakljenog svoda, odnosno vitraja.