IM / 1999, 1 / 4 Tema broja / Topic of this volume

INFORMATICA MUSEOLOGICA 30 ( 1 – 4 ) 1999.

NOVI STALNI POSTAV MUZEJA BELIŠĆE

Zdenka Frajtag

Muzej Belišće

Belišće

U vrijeme Domovinskog rata i agresije na Hrvatsku, zgrada Muzeja koja se nalazi u centru Belišća ( na koju se pucalo devet mjeseci), neposredno uz industrijske pogone, pretrpjela je znatna oštećenja. Od dijelova granata koje su padale oko muzejske zgrade oštećeni su svi prozori, razlupana stakla, raznesena ograda i telefonski vod. Posebno jako je oštećena prednja strana u kojoj je prva prostorija i ured. U tijeku kasnijih napada štete su povećane, a krov zgrade pogođen je s dva direktna pogotka. Veći i vredniji eksponati postava bili su premješteni pa je djelomično oštećen samo namještaj. S prestankom ratne opasnosti, krajem 1992. i 1993. otpočeli su radovi na sanaciji zgrade, a potom i vraćanje stalnog postava. Posebnost Muzeja u Belišću ogleda se u njegovu industrijskom karakteru a po sadržaju i tematici nema analogije s drugim muzejima u Slavoniji. Postav prikazuje razvoj raznih grana industrije u Belišću, razvoj naselja i društveni život. Muzejski postav zadržao je dosadašnje odjele osim u sobi V gdje su promijenjeni Odjel Drugoga svjetskog rata, a na mjesto radničkog samoupravljanja postavljen je Odjel Domovinskog rata i novi Odjel priznanja.

Novi postav

U prostoriji Muzeja nalaze se četiri odjela:

  1. Odjel radničkog pokreta Belišća ostao je nepromijenjen. U njemu je uz fotografije, te zapise i ostali pisani dokumentacijski materijal, izložena i kronologija radničkog pokreta u jednoj industrijskoj sredini kakva je Belišće. Bilo je neminovno praćenje radničkog pokreta u tvornicama te njihov utjecaj na životne prilike u naselju kroz štrajkove u tvornicama, šumskim manipulacijama i željeznici i tradicionalno obilježavanje 1. svibnja u pogonima i na obali rijeke Drave.
  2. Odjel II svjetskog rata
  3. U novom postavu taj odjel je nešto smanjen jer je pretenciozno prikazivao NOB, u Belišću koji se u ovoj radničkoj sredini jače osjetio tek potkraj 1944. i 1945. Sve tvornice za vrijeme II. svjetskog rata su radile, doduše sa smanjenim kapacitetom, no podređene ratnim uvjetima.

    Postav više fotografijom nego dokumentima prati II. svjetski rat u Belišću, slikama žrtava fašizma te fotografijama palih boraca na području Belišća. Izloženo je i nekoliko originalnih predmeta kao i mnogo preslika dokumenata o konfiskaciji poduzeća 1945. godine.

  4. Novi i najmanji Odjel, priznanja, postojao je u postavu Belišćanskog muzeja od 1976. do 1980. pa je u drugom postavu od 1980. do 1998. bio skinut, a prostor iskorišten za prikaz radničkog samoupravljanja. Godine 1998. Odjel priznanja je ponovno dobio svoje staro mjesto. U njemu su izloženi originalni dokumenti, originalne diplome kao što je Grand prix s izložbe u Parizu 1900. dodijeljen Gutmannu, ali i novija priznanja HGK-a i lokalne uprave.

4. Najmlađi i najnoviji odjel Belišćanskog muzeja je Odjel Domovinskog rata u Belišću u 1991. i 1992. godini koji fotografijom i tekstom prikazuje devetomjesečne napade na tvornice i grad iz zaposjednute Baranje. U ovom odjelu su izloženi i ostaci oruđa i oružja iz kojih se pucalo na Belišće, topovska i tenkovska municija, svijetleći padobran, minobacačke svijetleće rakete promjera 64 mm, dio maske radijatora iz izgorjele upravne zgrade, nekoliko "repova” ispaljenih granata, mesingane čahure, ratni dnevnik, oštećena knjiga u polici Muzeja i sl. S obzirom na ograničenost prostora za prezentaciju napravljen je samo presjek i izabran samo dio postojeće dokumentacije.